|
IZETBEGOVIC JE ZNAO O ZLOCINIMA
NAD HRVATIMA
Selo Grabovica, cetrdesetak kilometara od Mostara prema Sarajevu,
smjesteno uz rijeku Neretvu, 9, rujna '93, godine: postrojbe Armije
BiH ulaze u selo, a tijekom noci po kratkom postupku likvidiranje 31
Hrvat, redom civil. Teski ratni zlocin, koji je bosnjacki vojno
politicki vrh godinama zataskavao.
Sarajevo 24. rujna 2001. godine: ratni zapovjednik Generalstaba
Armije BiH Sefer Halilovic sprema se za odlazak pred Medjunarodni
sud u Haagu, gdje je optuzen za taj ratni zlocin.
U medjuvremenu, sredinom studenoga '97. godine Sefer Halilovic,
sadasnji predsjednik Patriotske stranke BiH i ministar rada u
federalnoj Vladi, u Sarajevu razgovara s nasim novinarom tek koji
dan prije objavljivanja njegove knjige "Lukava
strategija", Na tri novinske stranice iznosi pricu koja ce mu
vjerojatno posluziti i kao obrana pred sudom za ratne zlocine.
SUTNJA UMJESTO ISTRAGE
"Kabinet predsjednika Alije Izetbegovica direktno je
zapovijedao vojnim postrojbama za koje se u javnosti nije znalo.
Nitko osim vladajuce stranke na vlasti nije te postrojbe mogao
koristiti ni kontrolirati.
Zato ce za zlocin u Grabovici '93. godine jednog dana odgovarati
prvi covjek Armije BiH Rasim Delic, predsjednik SDA Alija
Izetbegovic i sef sluzbe sigurnosti Jusuf Jasarevic. Ta je trojka
morala pokrenuti istragu o zlocinu u Grabovici. Umjesto istrage i
istine--zavladala je sutnja i zataskavanje. U Grabovici je
likvidiran 31 hrvatski civil i njima to nije bio dovoljan dokaz. S
obzirom na to da sam jos '95. godine pisao Izetbegovicu, clanovima
Predsjednistva, ministru obrane i komandi Glavnog staba,
upozoravajuci ih detaljnim opisom na dogadjaje iz Grabovice trazeci
pritom istragu, smatram da u Haag mogu biti pozvan samo kao svjedok,
nikako kao optuzeni", rekao nam je tada general Sefer Halilovic.
Istu pricu, tezu o zataskavanju zlocina iz samog drzavnog vrha, do
danas nije promijenio. Stoga ce u Hagu, kaze, dokazati svoju
nevinost. No netko ce, dodaje, morati odgovarati za zlocine nad
hrvatskim civilima.
"Pola Sarajeva zna tko je pocinio zlocin u Grabovici.
Egzekutori su bili kriminalci. Oko .500 vojnika koji su se u vrijeme
zlocina tamo nalazili, krajem '93. godine bilo je pritvoreno. Kroz
istragu se navodno doslo do konkretnih imena jer su neki vojnici,
pod imenom i prezimenom, davali konkretne izjave", kazao nam je
Halilovic. Pricu o Grabovici '93. godine iznio je tada u nasem listu
i Ramiz Delalic Celo, zamjenik zapovjednika 9. motorizirane brigade.
Sada se spekulira kako bi se i on mogao naci, zajedno s Halilovicem,
na haaskoj optuznici za likvidaciju Hrvata u Grabovici'93. godine.
SKONCALI U NERETVI
Dosta je sutnje, jer istinu ionako svi znaju. Masakr nad Hrvatima
se dogodio, znaju se konkretni pocinitelji. Barem stotinu boraca
koji su bili svjedoci zlocina, dali su izjave. Ja sam zapovjednistvo
nad svojom jedinicom par dana prije masakra predao Zulfikaru Zuki
Alispagi i Vehbiji Karicu koji je, obilazeci borce, rekao da se po
kratkom postupku u Neretvu bace svi koji budu smetali", kazao
je Delalic. Po kratkom postupku, uz prethodna mucenja i silovanja,
31 je hrvatski civil doista skoncao u hladnoj Neretvi Delalic kaze
da je do masakra doslo nakon Kariceve izjave i odlaska iz Grabovice.
Pod dojmom njegove izjave o >,Neretvi kao mjestu za zbrinjavanje
onih koji smetaju", neki su vojnici krenuli u
operacionalizaciju Kariceve morbidne ideje. Zlocin je pocinjen, a
policiji, UNPROFOR-u i stranim
novinarima onemogucen je ulazak u Grabovicu.
"Postrojio sam vojsku", nastavlja Delalic, "izvadio
pistolj i rekao borcima da cu pucati u svakog na koga mi prstom
pokaze djecak koji je stajao do mene, mali Hrvat kojem su ubijeni
otac, majka, djed, baka i trogodisnja sestra". Djecak, koji je
zivu glavu izvukao kad ga je majka cuvsi pucnjavu bacila kroz prozor
pa je uspio pobjeci, ni na koga od Delalicevih vojnika nije pokazao.
Istog tog djecaka, kaze Delalic, neki su visoki bosnjacki vojni i
politicki duznosnici zeljeli eliminirati kao svjedoka zlocina.
Delalic se tome usprotivio i nakratko zavrsio u zatvoru. Haaska
optuznica protiv Sefera Halilovica, Ramiza Delalica i Zulfikara
Alispage vjerojatno ce se temeljiti na njihovoj zapovjednoj
odgovornosti. Njih trojica, uvjereni u svoju nevinost, na sudu u
Haagu morat ce dokazati ono sto vec godinama tvrde - da su ratni
zlocin nad Hrvatima u Grabovici'93. godine pocinili pripadnici
tajnih vojnih postrojbi pod direktnim zapovijedanjem bosnjackog
vojno-politickog vrha i samog Alije Izetbegovica.
HALILOVIC NA METI ATENTATORA
General Sefer Halilovic , roden '52 godina u Prijepolju, zavrsio
le Vojnu akademiju u Beogradu. Sluzbu u bivsoj JNA obavljao je u
Mostaru, Vinkovcima i Djakovu. Bijegom iz Komandno-stabne skole u
Beogradu 13. rujna'91, odmah se ukljlucio su pripreme za otpor
cetnickoj agresiji Na celo Armije BiH postavljen je 25 svibnja'92;'
godine: Njegova je teza da je bosnjacku stranu, preko svojih Ijudi,
medju koje spada i Alija Izetbegovic, odradio KOS". U nekoliko
je navrata na njega pokusan atentat, pa je, spletom okolnosti,
umjesto njega likvidirana njegova zena. Bosnjacki vojno-politicki
drzavni vrh je Sefera Halilovica uglavnom u javnosti uspio
anatemizirati, Na posljednjim izborima, nakon visegodisnjeg
politickog neuspjeha, postao je ministar rada u federalnoj vladi.
|
referendum.8k.com
