|
Dvije trećine vojnika otpuštamo
iz vojarni jer nema novca
za obuku!
Samo jedna
trećina vojnika ostat će u postrojbama, jer ne mogu ljudi biti u
vojarnama, a da im ne možemo financirati ni hranu ni obuku - Pomoć
iz Zagreba znatno je reducirana i ako će zbog toga biti bolje
hrvatskom gospodarstvu, mi se nećemo žaliti...
Piše: Blanka MAGAŠ
Kriza vojske u BiH svakoga je dana sve izraženija
zbog nerazmjera između broja ljudstva u vojnoj strukturi obaju BiH
entiteta i financijskih izdvajanja. Ukupni broj vojnika u BiH iznosi
39.853, od čega na Vojsku Federacije otpada 22.248, a Vojsku
Republike Srpske čini 17.605 vojnika. Od ukupnog broja Vojske
Federacije 8454 pripada Hrvatskom vijeću obrane.
O mnogim otvorenim pitanjima budućnosti vojske razgovarali smo s
Miroslavom Prcom, ministrom obrane Federacije BiH.
— Je li točna informacija da federalna vojska za nekoliko dana
ide na kolektivni godišnji odmor?
l Ne bih to nazvao kolektivnim godišnjim odmorom. Radi se, naime, o
tome da je u federalnom proračunu i ove godine, kao što je to bilo
i prethodnih, odobrena tek jedna trećina sredstava od onoga što je
vojsci potrebno. Tim sredstvima donekle je moguće pokriti jedino
vojničke plaće i ništa više budući da nisu uvažene druge
stavke kao što su prehrana vojske, odjeća, održavanje, a da ne
govorim o obući koja je vrlo skupa.
U tom smjeru smo moj zamjenik i ja potpisali zapovijed kojom tražimo
od zapovjednika u vojsci da sačine plan štednje i racionalizacije
kako bismo preživjeli ovo teško razdoblje. Temeljem tih planova
koje će zapovjednici pripremiti i uz odobrenje civilnih
zapovjednika dvije trećine vojnika trebale bi biti upućene kući
na čekanje, a jedna bi trećina ostala u postrojbama. U određenom
vremenskom intervalu oni bi se rotirali.
Program razvojačenja
— Hoće li na čekanju biti i druga komponenta
Vojske Federacije, Armija BiH ili samo HVO?
— Armijski dio će također ići na određene mjere štednje, koje
meni nisu poznate. Stvar je njihovih zapovjednika što će odlučiti.
Mislim da će i oni dio vojnika otpustiti na odmore... —
Financijska kriza vojske, konfuzni izgledi oko formiranja nove
federalne vlade, dvije trećine HVO-a na čekanju, jesu li to samo
koincidencije ili za to postoje i drugi razlozi?
— Ne vidim nekih skrivenih razloga, jer mi ćemo tek donijeti
odluke o tome i nastojati u to uključiti vojne savjetnike iz Ureda
visokog predstavnika, Sfora i OESS-a. Mi ne možemo držati vojsku
ako nemamo novca. Želim da o tome usuglasimo zajednički dogovor,
ali da preuzmemo i zajedničku odgovornost. Ja ne mogu preuzeti
odgovornost i držati vojsku u vojarnama, a da im se ne može
financirati ni hrana ni obuka.
— Hoće li vojska "na čekanju" dobivati plaću ili će
i tu biti restrikcija?
Naravno da će dobivati naknadu, ali sada o visini tih iznosa ne
mogu govoriti, jer o tome još trebamo razgovarati. Mi ćemo upravo
ovih dana pozvati vojne savjetnike iz Ureda visokog predstavnika,
OESS-a i Sfora da s nama zajedno vide koliko ima sredstava, koliko
ima vojske i da zajednički dogovorimo koliko će se izdvojiti za
plaće i koliko će se vojnika otpustiti.
Nedopustivo je, naime, da oni (međunarodni predstavnici, op.a.) kao
što su to činili do sada sa strane i bez odgovornosti nama
predbacuju kako je velik federalni proračun za vojsku i kako je
puno vojske. Mi želimo da i oni zato što nama predbacuju preuzmu
barem moralnu odgovornost.
— Gospodin Barry je već rekao kako nema govora o tome da će međunarodna
zajednica dati gotov novac za zapošljavanje demobiliziranih
vojnika. Kako to komentirate?
Ne znam u kojoj je mjeri gospodin Barry ovlašten da zastupa međunarodnu
zajednicu u cjelini, a mi nismo ni tražili novac od međunarodne
zajednice, već samo pomoć u razvojačenju. Mi bismo zapravo željeli
da se fond za naoružanje koji je korišten u programu "Opremi
i uvježbaj" sada koristi za razvojačenje. Dakle, da novac
koji bi se prikupljao u taj fond sada bude usmjeren u gospodarstvo.
To je mnogo drugačije od onoga što je međunarodna zajednica do
sada radila i sa čim je imala problema jer nije znala gdje joj
novac ide. Ovdje bi novci zajedno kroz jedan dizajnirani fond sa
Svjetskom bankom bili uloženi u gospodarstvo, gdje bi razvojačene
osobe mogle dobiti zaposlenje.
Hrvatski suficit
— Gospodin Barry kaže kako se novac može dobiti
za prekvalifikacije, ali ne i za gospodarske investicije.
Nisam posve siguran da gospodin Barry uopće razumije program do
kraja, jer mi već imamo odobren novac od Svjetske banke za
prekvalifikacije. Međutim, to bi bio novac bačen u prazno jer mi
možemo prekvalificirati ljude, ali opet nemamo radnih mjesta gdje
ih možemo zaposliti.
Nama trebaju radna mjesta i upravo smo u tom smislu počeli
razgovore s Vladom RH, gdje nam je obećano 100 milijuna kuna za
takvu namjenu. Moj razgovor s ministrom Crkvencom razvijao se upravo
u smjeru da hrvatske firme, koje ovdje imaju interes otvarati svoje
pogone, tim novcem zaposle dio demobiliziranih vojnika.
— Jeste li s hrvatskom Vladom uspjeli dogovoriti potporu HVO-u za
iduću godinu?
O tome smo razgovarali i naš je zahtjev bio da se pomoć smanji za
50 posto, s tim da se zna koliko ide za plaće vojnoj komponenti, a
koliko za razvojačenje, što bi se vratilo kroz gospodarstvo.
Takav, moglo bi se reći, preliminarni dogovor podržao je i
premijer Račan i mi smo vjerovali da će se proces u tom smjeru i
razvijati.
Međutim, prema najnovijim informacijama taj se iznos mijenjao dva
dana prije završne rasprave i ne znam što se sve u međuvremenu
događalo na sastanku šestorke, ali taj iznos je smanjen. On bi,
prema neslužbenim informacijama, trebao biti posve neznatan, oko 50
milijuna kuna za vojsku i još 15 milijuna kuna za razvojačenje.
Prema istim informacijama smanjena je i pomoć za stradalnike sa 120
na 70 milijuna kuna tako da je to sada zapravo jedan vrlo skroman
iznos. Mi, naravno, nećemo komentirati odluku Hrvatskoga državnog
sabora, kakvu god da donese, ali s druge strane prestat će u
Hrvatskoj jedan alibi koji je do sada važio kao izgovor da se nešto
ne može napraviti jer novac odlazi u BiH za HVO.
Ako će ta sredstva sada biti razlog da će hrvatsko gospodarstvo
procvjetati i da će doći do napretka, mi ćemo biti sretni što će
Hrvatskoj zbog toga krenuti nabolje jer je inače taj novac iznosio
0,3 državnog proračuna.
Ako je to bila smetnja, mi ćemo biti sretni da to više nije. Također
je činjenica da se jedini suficit u međunarodnoj razmjeni koji je
Hrvatska ostvarila odnosi na BiH. Taj suficit iznosi nekoliko
milijardi njemačkih maraka, a netko je u BiH morao stvoriti uvjete
da se taj suficit mogao ostvariti.
— Kakvo je stanje s Uredom visokog predstavnika?
Frapantna je činjenica da je ove godine Vijeće za provedbu mira
odobrilo Uredu visokog predstavnika u BiH 50 milijuna DEM za jednu
godinu, a HVO ovdje sa 11.000 plaća, stotinama tenkova, topova i
drugim vojnim sustavom iz federalnog proračuna može dobiti 80
milijuna DEM. E sada se ja pitam kako se mogu uspoređivati Ured
visokog predstavnika i jedna vojska? Ako na to ima odgovora, ja bih
ga volio čuti.
Jedva za plaće
— Često se upozorava na problem
netransparentnosti utroška sredstava koja se izdvajaju za HVO, a i
gospodin Barry je to nedavno istaknuo. Kako vi to komentirate?
Kako možemo sredstva utrošiti netransparentno ako iz proračuna
nemamo dovoljno ni za plaće? Bilo bi bolje da se postavi pitanje
gdje smo nabavili ostatak sredstava, gdje smo tražili izvore i komu
smo ostali dužni. Mislim da je to pitanje o transparentnosti
pokrenuto u cilju određenih političkih pritisaka iz sasvim određenih
hrvatskih krugova koji su nas željeli kompromitirati.
Mi vrlo dobro znamo, a zna i gospodin Barry, da je nemoguće
govoriti o netransparentnosti kada sredstava nema dovoljno ni za plaće.
Mi gospodina Barryja pozivamo i ovom prigodom da u izradu mjera
vojne racionalizacije uključi svoje ljude pa da nam savjetuju kako
da utrošimo sredstva koja su nam na raspolaganju. Ali da onda jasno
kažu i domaćoj i međunarodnoj javnosti da za ovoliku vojsku nema
sredstava. I neka kažu da vojsku treba smanjiti, ali neka nam kažu
kako.
— Na koju su razinu došli razgovori o ustroju jedinstvene vojske
u BiH?
Stvaranje jedne vojske u BiH za nas je velik izazov i upravo je to
pitanje pokrenula hrvatska strana u BiH prije nešto više od godinu
dana. Problem je što to srpska strana u BiH još uvijek ne prihvaća,
ali ja mislim da se njima sužava prostor i da će ulaskom
Jugoslavije u te integracije prestati i njihov otpor te da će se
pronaći zajednički model oko jedinstvenoga vojnog ustroja u BiH.
|
referendum.8k.com
PRENOSIMO
INTERVIJU