ŠEF HDZ-a NA ZAGREBAČKOM SUMMITU

 Ante Jelavić, predsjednik HDZ-a BiH, govori o budućnosti svoje stranke  u svjetlosti iznova zaoštrenih odnosa s međunarodnom zajednicom, ali i sve boljih veza s vlastima u Hrvatskoj

Ante Jelavić, predsjednik HDZ-a  BiH i član Predsjedništva BiH, boravio je u sastavu bosanskohercegovačke delagacije na Zagrebačkom Summitu. Odnosi HDZ BiH i međunarodnih predstavnika  u BiH  nakon izbora i referenduma o pravima hrvatskog naroda zaoštrena su gotovo do krajnjih granica.

 

• OESS je zbog provedbe referenduma o pravima hrvatskog naroda kaznio HDZ BiH skidanjem čak 13 vaših zastupnika s izbornih lista,bez prava zamjene.

 

-         Ovako drastične sankcije nemaju nikakva utemeljenja. Skidanjem naših kandidata koji su dobili najveći broj glasova  OESS negira i omalovažava  izbornu odluku hrvatskih birača. Trojica dužnosnika na državnoj i federalnoj razini skinuta su , kako kažu, zbog našeg netransparentnog financijskog poslovanja. To nije točno. Mi smo pristali  na OESS-ovu reviziju financijskog poslovanja HDZ-a. Prema tome taj razlog im je neuvjerljiv. Oduzeli su nam i deset mandata  na županijskoj razini zbog provedbe referenduma. Tom mjerom OESS krši Ustav Federacije BiH o ustroju županija. Naime, u njemu se točno definira na koliko zastupnika u skupštinama ima pravo svaki narod. Ako mi ne možemo zamijeniti naše zastupnike, onda to znači da se Ustav krši. Osim toga nama je, da budem otvoren, ukradeno 11.651 glas. Iz službenih dokumenata OESS-a lijepo se vidi da je 14. studenoga HDZ imao 167.585 glasova, 15. studenoga čak 173.009 glasova, a sutradan je OESS objavio da ima 161.385 glasova ! Kako to?! Volio bih da i meni i biračima OESS objasni tu matematiku.

 

• Referendum je održan na dan izbora i međunarodni su vas predstavnici i prije njegove provedbe upozorili na moguće sankcije.

 

-         Da, ali su nakon provedbe referenduma rekli da nije bilo prepreka izbornom procesu. Oni su, očito, tražili razlog da nas zbog nečeg kazne.

 

• Ipak ste ih time provocirali.

 

-         Ne, nikako. Mi kao konstitutivni narod imamo pravo na samodređenje, ali i izjašnjavanje, pogotovu ako su naša osnovna prava ugrožena. Ne znam žašto bi izbori i referendum bili inkompatibilni. Primjerice, imam izborni listić s nedavnih američkih predsjedničkih izbora u državi Virginiji: na njemu je i izbor za predsjednika, za Senat, ali i dva referendumska pitanja!

 

• Ali, u SAD-u nema izborne šutnje, a posrijedi je i drugačiji izborni sustav od onog u BiH....

 

-         Dobro, ali to je ipak primjer koji dokazuje da referendum na dan izbora nije nikakva smetnja ni kršenje izbornih pravila.

 

• S obzirom na sankcije i zaoštrene odnose s međunarodnim predstavnicima u BiH, hoćete li pristati sudjelovati u vlasti ili ćete izabrati poziciju oporbe?

 

-         Izborni rezultati obvezuju nas, prije svega prema našim glasačima, da sudjelujemo u obnašanju vlasti. Na državnoj razini dobili smo više od 90% hrvatskih glasova, a na razini Federacije i županija više od 80 %. Ta plebiscitarna potpora velika je obveza. U preambuli Ustava BiH stoji da je BiH država triju ravnopravnih naroda. Apsurdno je da nam unatoč tom rezultatu nitko ne jamči da će baš HDZ predstavljati hrvatski narod u organima vlasti. Spremni smo na dijalog s predstavnicima međunarodne zajednice jer ni jedna druga hrvatska strankanema ni toliko glasova ni takvu potporu da bi mogla biti adekvatni koalicijski partner za uspostavu vlasti, od županijske preko federalne do državne razine. OESS želi nametnuti one koji nisu dobili povjerenje hrvatskih birača da ih predstavljaju u organima vlasti. Samo HDZ BiH i međunarodna zajednica mogu biti partneri u raspravi o položaju hrvatskog naroda.

 

• Nedavno ste izjavili da više ne priznajete predstavnike međunarodne zajednice u BiH, Roberta Berryja, Wolfganga Petritscha i Jacquesa Kleina, kako onda zamišljate pregovore s njima.

 

-         Nisam tako rekao. Rekao sam da je s njihove strane bilo evidentnih nasrtaja na hrvatski nacionalni, kulturni i obrazovni identitet. Govorili su da je naše Sveučilište mjesto apartheida, o našoj školi u Varešu govorili su kao o mjestu segregacije. Izjavljivali su da iza atentata na Jozu Leutara stoji hrvatski politički vrh u BiH, zbog čega je misija UN-a u jednostranoj suradnji s bošnjačkim pravosuđem i policijom provodila uhićenja Hrvata. Ne zaboravimo zatim i famozna izborna pravila. Sve to pokazuje da ne postoje ista mjerila za sva tri naroda u BiH. Pojedini međunarodni predstavnici pokazali su svojevrsnu nevjerodostojnost i neodgovornost koja je dovela gotovo do gubitka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u BiH.

 

• Ne pretjerujete li?

 

-         Ne. Naša je konstitutivnost i jednakopravnost dovedena u pitanje. Taj se princip, unatoč mnogobrojnim dokumentima i odluci Ustavnog suda BiH, ne primjenjuje kad smo mi porijedi. Spremni smo na razgovor i s takvim predstavnicima međunarodne zajednice, ali ne možemo prijeći crtu kad je riječ o zaštiti Hrvata i njihovu opstanku u BiH. Zašto Srbi i Bošnjaci mogu imati svoju televiziju, sveučilište i akademiju znanosti, a mi ne?

 

• Rekli ste da Federacija za vas postoji samo formalno . . .

 

-         Izbornim pravilima po kojima i Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike Hrvati su, kao najmalobrojniji narod, dovedeni u neravnopravan položaj. Pod plaštem tzv. građanskog ustroja Federacija je pretvorena u entitet s bošnjačkom dominacijom. Federacija s principom neteritorijalnosti ne može jamčiti hrvatskom narodu ravnopravnost. Treba konačno otvoriti hrvatsko pitanje u daytonskoj strukturi u BiH. Neobjašnjivo je da u Vladi Federacije nemamo nejednakopravan položaj. Nema pariteta, konsenzusa, nemarotacija ključa po nacionalnom ključu, a postoji tendencija da se ustroji princip ˝jedan čovjek jedan glas˝. Zašto tri ključne pozicije u Federaciji, predsjednika, premijera i predsjednika Ustavnog suda, drže Bošnjaci? Mi stoga želimo preispitati funkcioniranje Federacije BiH kako bi se uspostavila potpuna ravnopravnost hrvatskog i bošnjačkog naroda. Za to nisu potrebne promjene Ustava Federacije; to naprosto znači redefiniranje izbornog procesa i odnosa tijekom konstituiranja vlasti i, naposljetku, redefiniranjainstitucija Federacije BiH. Da je to tako, podsjetio bih na reakciju Harisa Silajdžića kad ga je gospodin Petritsch na plenarnoj sjednici u Daytonu 18. studenog pitao ima li u njegovoj stranci ijedan Hrvat ili Srbin: ostao je nijem.

 

• Tražite li treći entitet?

 

-         Ne, nipošto. Ali od Hrvata je praktički stvorena nacionalna manjina, ili, kako je rekao vodeći duhovni autoritet tamošnjih Hrvata, mi danas imamo poziciju goru i nižu od pozicije nacionalne manjine.

 

•  S kojim ćete strankama ući u koaliciju?

 

-         HDZ i na razini BiH i na razini Federacije mora biti koalicijski partner i participirati u vlasti. Izbori i referendum pokazali su da smo jedina legitimna snaga hrvatskog naroda. No, ne opterećujemo se time tko će biti koalicijski partner.

 

• To vam nije bitno!?

 

-         Bošnjačko se biračko tijelo praktički podijelilo na tri uravnotežena dijela. Gotovo istovjetan broj glasova dobili su Lagumdžijin SDP, Izetbegovićev SDA i Silajdžićeva Stranka za BiH. To pokazuje da nema multietničkih stranaka, a to je najmanje SDP. Iako oni u svojim redovima imaju nešto Hrvata, u hrvatskom su biračkom tijelu dobili jedva koji postotak glasova. Za njih su glasovali  isključivo Bošnjaci. Koliko se god međunarodna zajednica trudila, izbori su pokazali da nema multietničkih stranaka, i da je njihov favorit SDP samo još jedna bošnjačka stranka.

 

• Znači li to da vam je SDA bliži za koaliranje?

 

-         Ne mora značiti.. U zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa možemo biti koalicijski partneri bilo kojoj od te tri bošnjačke opcije. Naš su interes Hrvati. Zbog disperzije bošnjačkih glasova pažljivo ćemo analizirati. Sa svima smo spremni razgovarati.

 

• A tko vam je ipak bliži?

 

-         Teško je to reći, jer je odnos svih tih triju stranaka prema hrvatskom pitanju i položaju Hrvata u BiH gotovo istovjetan. Razlike su između SDP-a i SDA o tom pitanju vrlo male. A za nas jeto jedno od najbitnijih pitanja. Stoga se ne opterećujemo time tko će nam biti koalicijski partner. Sve te stranke žele unitarnu BiH i formuli˝jedan čovjek jedan glas˝. Mi jednaku opasnost za hrvate vidimo i u programu SDP-a kao i SDA i Stranke za BiH.

 

• Drugim riječima, bez obzira na to tko HDZ-u bude koalicijski partner, on će prema njemu biti nepovjerljiv i oprezan, odnosno to neće biti normalan, surednički, koalicijski odnos.

 

-         S obzirom na njihove programe, bit ćemo vrlo oprezni, ali nećemo nastupiti neprijateljski. Svjesni smo da kao koalicijski partner, s kime god to bili, moramo zajednički raditi na gradnji BiH, ali nećemo odustati od programa da BiH može funkcionirati samo kao država triju jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ako bošnjačke stranke prihvate taj naš stav, koalicija će funkcionirati bolje, i to u interesu države i Federacije BiH.

 

• Dojam je da se nakon promjene vlasti u Hrvatskoj HDZ BiH našao u zrakopraznom prostoru: izgubio je potporu Zagreba, a prema Sarajevu se ne želi okrenuti . . .

 

-         Ne bih se složio s vama. Pobjeda koalicije u Hrvatskoj stvorila je predpostavke za određene promjene odnosa između dviju država te između Zagreba i hrvatskog političkog vodstva u BiH. Odnosi su sad transparentniji. Promjena vlasti u Hrvatskoj pomogla je da se sruši pecepcija da HDZ BiH funkcionira na principu daljinskog upravljača iz Zagreba. Vodimo autonomnu politiku i potpuno smo se okrenuli Sarajevu i izgradnji BiH kao stabilne, racionalne i normalne države.

• To vam baš ne priznaju ni Bošnjaci ni predstavnici međunarodne zajednice . . .

-         Oni time traže opravdanja za neke svoje neuspjehe. Svjesni smo da moramo djelovati u Sarajevu, jer samo ondje možemo izboriti svoju jednakopravnost. To i činimo, ali naša orijentacija na Sarajevo kao da smeta nekim bošnjačkim političarima i nekim međunarodnim predstavnicima.

 

• Nedavno ste se oštro sukobili s predsjednikom Stipom Mesićem . . .

 

-         Što se tiče naših odnosa  s predsjednikom Mesićem, oni su, možda, opterećeni njegovom osobnom frustracijom zbog nekadašnje pripadnosti HDZ-u i suparništvu s pokojnim predsjednikom Tuđmanom. Veliki trag na Hrvate u BiH ostavila je i njegova vrlo specifična izborna kampanja stvaranjem antihercegovačke histerije u Hrvatskoj. To mi je žao. I on i mi trebamo zakopati ratnu sjekiru zbog interesa naših država i položaja hrvatskog naroda u BiH. Od takvih sukoba korist imaju samo oni koji nam ne žele dobro. Osobno uvažavam njegovu političku poziciju, ali neka i on uvažava poziciju hrvatskog političkog vrha u BiH, koji ima potporu u svom narodu kakvu nema ni jedna druga stranka ostala dva naroda u BiH.

 

• Visoki predstavnik UN-a za BiH Jacques Klein u povodu istrage o ubojstvu Joze Leutara izjavio je da je bio neugodno iznenađen reakcijom vodstva HDZ BiH da trag vodi prema Hrvatima kao počiniocima.

 

-         Klein se svojim političkim izjavama i potezima kao čelnik UN-a pokazao nevjerodostojnim sugovornikom. Upravo je on odgovoran što su organizirane jednostrane operativne akcije jednonacionalnih, bošnjačkih, postrojbi Federalnog MUP-a zajedno s bošnjačkim tužiteljstvom i pravosuđem protiv Hrvata srednje Bosne. Osim toga na posredan način optužio je da iza atentata  stoji hrvatsko političko vodstvo BiH te prije završetka suđenja naglasio da su četvorica osumnjičenih Hrvata odgovorni za atentat na Jozu Leutara.

 

• Vi smatrate da nisu?

 

-         Proces na Kantonalnom sudu u Sarajevu, dakle u kantonu s absolutnom bošnjačkom većinom, u suradnji s UN-ovim uredom, pokazuje da je jedini cilj bio da se okrive Hrvati. Glavni svjedok nije prepoznao glavnog osumnjičenika Jadranka Lučića, te je izjavio da on nije počinio atentat. Lučić se inače sam predao tamošnjem tužiteljstvu. Sad su cijeli predmet i optužba na staklenim nogama. Pitam u prvom redu gospodina Kleina što će biti ako se pokaže da oni nisu krivi, a on ih je praktički  svojim izjavama proglasio krivcima.

 

• A što će biti ako se pokaže da su oni ipak krivi

-         Sud spomenutoj četvorici ne može ništa dokazati, jer je nakon izjave glavnog svjedoka sve palo u vodu. Stoga netko mora snositi odgovornost za pokretanje cijelog ovog procesa, kojem je svrha bila da se okleveće hrvatski politički vrh u BiH.

 

• Hoćete reći da gospodin Kleine želi prebaciti krivnju na Hrvate iz nekih političkih razloga?

 

-         To je dio šire strategije rušenja, razbijanja i kompromitiranja HDZ BiH. Cilj je bio otvoriti prostor nekim drugim ˝hrvatskim˝ strankama i dovesti ih na vlast.

 

• Kakvi su odnosi između HDZ-a BiH i Zagreba?

 

-         Imamo izvrsnu komunikaciju s hrvatskom Vladom, poglavito s premijerom Ivicom Račanom, njegovim zamjenikom dr. Goranom Granićem i ministrom Toninom Piculom. Reakcije hrvatske Vlade na nasrtaje međunarodnih predstavnika na prava Hrvata u BiH bile su pravodobne i primjerene. Od hrvatske Vlade ne tražimo ništa posebno, samo komunikaciju i dijalog. I mislim da ne tražimo mnogo ako želimo da ona, u skladu s hrvatskim Ustavom, stane na našu stranu kad su ugroženi nacionalni, politički i kulturni interesi Hrvata