|
OŠTRE REAKCIJE LOKALNOG HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
NA PRIPREMU OBNOVE STOLAČKE "ČARŠIJSKE DŽAMIJE"
ODNOSNO "CEREVE DŽAMIJE"
BISKUP
PERIĆ: ZLOČIN SE NE
MOŽE ZLOČINOM ISPRAVITI
Predsjednik "Udruženja za obnovu građanskog povjerenja u općini
Stolac" dr. Senad Mehemdbašić je u lipnju ove godine
apostolskom nunciju u BiH msgr. Giuseppeu Leanzi i predsjedniku
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinalu Vinku Puljiću
poslao pisma u kojima ih pita što Katolička crkva misli o otporima
prema zahtjevu za obnovu Careve džamije
Također, u pismima se podsjeća na zločine koji su 1993.
godine počinjeni prema bošnjačkom stanovništvu Stoca
MOSTAR(Habena) — Nekoliko posljednjih mjeseci
traju pripreme za obnovu stolačke "Čaršijske džamije",
odnosno "Careve džamije". Lokalno hrvatsko stanovništvo
protivi se toj obnovi zbog postojanja predaje da je ta džamija
napravljena na temeljima katoličke crkve srušene za doba
osmanlijske vladavine. Istovremeno s pripremama i glasnijim ili tišim
negodovanjem, odvijala se intenzivna prepiska između predstavnika
Katoličke crkve, te predstavnika bošnjačkih udruženja i Ureda
muftije mostarskog. Dio te prepiske, ljubaznošću Biskupskog
ordinarijata Mostar, dostavljen je Habeni.
Pisma
Predsjednik "Udruženja za obnovu građanskog
povjerenja u općini Stolac" dr. Senad Mehemdbašić je u
lipnju ove godine apostolskom nunciju u BiH msgr. Giuseppeu Leanzi i
predsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinalu
Vinku Puljiću poslao pisma u kojima ih pita što Katolička crkva
misli o otporima prema zahtjevu za obnovu
 Careve
džamije. Također, u pismima se podsjeća na zločine koji su 1993.
godine počinjeni prema bošnjačkom stanovništvu Stoca. Fotokopije
tih pisama dostavljeni su mostarskom biskupu msgr. Ratku Periću
koji je Mehmedbašiću odgovorio da pitanje obnove spomenute džamije
treba "vedro promotriti, znanstveno raspraviti i društveno
ocijeniti", te ga podsjetio da muslimanski pisci kao što su M.
Mujezinović, S. Jaganjac i H. Hasanefendić listom ističu da je
ona napravljena "na temeljima kršćanskoga hrama".
"Budite uvjereni da ni iza jednoga zločina ne stoji ni jedan
pravi vjernik, ni svećenik, niti itko u ime Crkve Katoličke. Kao
što ni Vi ne možete stajati iza gradnje džamije na temeljima kršćanskoga
hrama, bila ona u 15. ili 21. stoljeću.
Biskup je napomenuo kako je čuo da se priprema okrugli stol na
kojem bi o tome govorili kompetentni stručnjaci iz raznih religija
i nacija, te je izrazio uvjerenje da i Mehmedbašić može
sudjelovati na tom skupu U novom pismu, upućenom biskupu Periću 9.
kolovoza, dr. Mehmedbašić piše: "Čaršijska džamija je
podignuta 1519. godine. Podigli su je naši preci u svom gradu, gdje
žive otkako taj grad postoji. Oni su, tako, i svoj hram - posve je
svejedno šta i kakav je on bio, preinačili u to što su htjeli i
smatrali da odgovara njihovoj potrebi služenju Bogu. Taj hram je,
ponavljam, i prije i poslije pripadao ljudima tog grada. U njemu su
naši preci kroz sve njegovo trajanje služili Bogu. I onda, u ljetu
1993. godine, srušile su ga tamošnje nezakonito i nasilno
uspostavljene vlasti koje su se predstavljale hrvatskim. O tome Vi
ništa ne kažete! Vi taj zločin rušenja pravdate svojom
konstrukcijom koja je posve suprotna logici ljudskih prava, postojećim
zakonima i zahtjevima Dejtonskog sporazuma.
U odgovoru na to pismo biskup Perić ističe da povijesni podaci i
predaje, koji prenose uglavnom muslimanski proučavatelji Stoca,
tvrde da je Careva džamija napravljena na tlocrtu kršćanskoga
hrama i na prostoru kršćanskoga groblja.
Odgovor
"Ni prema islamskom ni prema kršćanskom učenju
nije džamiji mjesto ni na kršćanskoj crkvi, ni na kršćanskom
groblju. Niti je kršćanskoj crkvi mjesto ni na islamskoj džamiji
ni na islamskom haremu. Ako se to radi nasilno, onda je to zločin
(...) Isto tako nasilno graditi ili obnavljati džamije na crkvama
ili nasilno pretvarati crkve ili sve obrnuto, bilo u 16. ili 21.
stoljeću, jest novo djelo nereligiozno, nepravedno i nemoralno! Možda
netko takvom gradnjom želi pokazati svoju političku pobjedu, ali
ne može nikomu dokazati svoju religioznu potrebu!", istaknuo
je biskup Perić. Biskup smatra da islamski vjernici imaju pravo
graditi džamiju u Stocu, pa i rekonstruirati Carevu džamiju, ali
naglašava da ako oni nasilno i svjesno kane obnavljati tu i takvu
bogomolju upravo tu, na nekadašnjoj kršćanskoj crkvi i groblju,
onda oni najprije temeljito rade protiv dostojanstva svoje vlastite
religije, a onda i protiv religije drugoga. "Zločin ostaje zločinom
ne samo kad se nešto nasilno gradi, kad se bogomolja nasilno ruši,
nego i kad se nešto takvo želi sada nasilno obnoviti na kršćanskim
svetinjama", naglašava biskup Perić. Radi izbjegavanja
razdora i nesloge i radi dolaska do pune povijesne i religiozne
istine, biskup predlaže da se prouče arhivi posebice u Istambulu i
Rimu, te da se izvrše arheološka iskapanja u samom Stocu.
Džamija
On smatra da bi arheološka iskapanja omogućila
pun uvid u pravu istinu o historijskim razdobljima, religioznim
sustavima i civilizacijskim epohama i pomogla stvaranju zdrave
atmosfere i uzajamnog povjerenja "u kojem se zločin ne rješava
zločinom, nego vjere i njihovi pripadnici žive tolerantno jedni
pokraj drugih, a ne asimilatorski, sinkretistički i protuprirodno
jedni preko drugih". Biskup ističe da se zalaže za otkrivanje
povijesne istine i da ona pomogne u stvaranju punog povjerenja i
pomirenja.
"Zar to nije svrha svakoga poštena dijaloga, okruglog stola,
arhivskog prekapanja i arheološkog iskapanja, pa i pod nepristranim
okom međunarodne zajednice? Zar to nije svrha i Vašega 'Udruženja
za obnovu građanskog povjernja u općini Stolac'?", pita
biskup Perić.
Osim s Mehmedbašićem, biskup Perić je o problemu obnove Careve džamije
vodio prepisku i s muftijom mostarskim Seidom ef. Smajkićem
"Ako se i danas želi ponavljati što se u 16. stoljeću počinilo,
onda opet u svemu tome ne vidimo druge poruke doli nereligiozne.
Svjestan sam dometa ovih riječi, ali volio bih radije napisati i na
sve to ovako u dijalogu upozoriti, nego in concreto takve zločine
gledati, kojima se ne vidi ni kraja ni konca ni u prošlosti ni u
budućnosti", poručio je biskup Perić.
|
