SVEHRVATSKI  NARODNI SABOR 2000                                                              NOVI TRAVNIK 28.10.2000

REFERENDUM.8K.COM

Početna stranica

Teme

Povijest  BiH

Demografija

Međunarodni sporazumi

Ustavno-pravna pozicija Hrvata

Hrvatski Narodni Sabor

Izbori 2000

referendum.8k.com

      

23.2.2001. Što se krije iza optužbi da se Trećim entitetom ruši BIH. Može li Hrvatska republika živjeti samostalno?

HRVATI U BIH BIT ĆE TROSTRUKO BOGATIJI !!!   Zbog čega Srbi ne žele svoju državu? Zašto nas želite na silu zadržati u Jugoslaviji ako mi to ne želimo? Ta logična pitanju koja je crnogorski premijer Filip Vu­jmović ncdavno postavio ju­goslovenskom predsjedniku Koštunici ostala su bez odgovora. Vu­janovićevi upiti jasno sugeriraju odgovore no Koštunica ih nije mogao izreći jer bi to značilo priznan­je da Jugoslania nije srbijanski cilj već sredstvo za ostvarenje cilja. I zato im treba. Iz istih razloga kao što im ju trebala bivša SFRJ. Crnogorcima taj brak šteti pa se s Beogradom žele "razbračiti od sto­la i postelje". a Srbi ga žele održati jer im donosi korist. Politička dominacija Srbije nad  Crnom Gorom kao manjom federalnom jedinicom i Crnogorcima kao mal­obrojnijim narodom sama po sebi ne znači ništa da ta dominacija ne donosi Srbiji ekonomsku odnos­no financijsku korist. Isto to pitanje koje Vujanović postavio  Koštunici Hrvati bi s pravbom trebali postaviti svojim federalnim partnerima. Ako je točno to što tvrde bošnjački poli­tički prvaci od Lagumdžije. Sila­jđžića do Izetbegovića i njihovijh hrvatski slogani da je HDZ za podjelu BiH protiv, multietničnosi i suživota,a za tu je stranku glasalo gotovo ­devedeset posto Hrvata. onda im ne preostaje do zaključiti da Hrvati jednostavno ne žele živjeti s njima u Federaciji BiH. Ima li u Sarajevu netko zrno soli u glavi da to jasno i glasno kaže   Alijini pioniri maleni   Zašto muslimani toliko žele brak s Hrvatima ako ga druga strana ne želi. Zar ne bi bilo prirodnije u takvoj situaciji težiti ostvarenj slobode vlastitu naroda kroz vlastitu republiku unutar BiH. Je li prirodno da se jedan narod želi odreći  takve mogućnos­ti za rad ostvarenja multietničke, multikonfelsionale, zajedničke države BiH. Narvno da nije. Federacija BiH tipičan je brak u ko­jem jedan partner može iskorišta­vati drugog sve dok tog drugog us­pijeva uz pomoć svijeta prisiljavati da živi s njim. Konstituiranjem vlasti "Alijanse za promijene" na razini Federacije BiH i države BiH bez participacije predstavnika stranke koja zasniva većinu hrvatskog puka Alijini pioniri maleni, muslimanski ljevičari cr­venog  Muslimana" Zlatka Lagumdžije i unitaristi Harisa Silajdžića. uz pomoć hrvatskih marioneta Šimića. Zubaka Komšića pokušavaju ostvariti uno što Izetbegovićevu  SDA nikaka nije polazilo za rukom - apsolutnu vlast nad Hrvatima kao molobrojnijim narodom u F BiH. Izetbegović je to uzuludno pokušavao. Bez obzira na naziv i navodnu građansku orijentaciju. njegova Stranka demokratske akciie jednostavo nije uspjela prikriti nacionalni karakter. Ono u ćemu. Izetbegović nije uspio. pukušava ostvariti Silajdžići i Lagumdžiji s puno većim izgledima jer su usp­ijeli od svijeta za svoje stranke priskrbe epitete multietničkih  i demokratskih. Izetbegović je vjerojatno uvidio  da bi njegovu viziju muslimanske BiH lakše od njega mogli  ostvariti njegovi oponenti u čemu treba tražiti razloge  naglog zaokreta i podrške Halida Genjca kandidatu Alijanse za promjene Božidaru Matiću. Radišićeva pak podrška bila je uvjetovana jamstvom opstanka i financijskom pomoćiZapada Republici Srpskoj.     Nakon Hrvata slijede Srbi   Kao što ni srbijansko zalaganje  za očuvanje Jugoslavije nije motivirano političkim podčinjavanjem Crnogoraca tako ni politička dominacija nad Hrvatima  u BiH nije sama po sebi cilj muslimanske politike. Jezik, pismo i kultura jednog naroda teško su se  i u prošlost, a poglavito danas, mogli zatrti. Hrvati u Bih jedan su od najstarijih naroda  s čvrsto izgrađenim indentitetom i pokušaj njihove asimilacije bio  bi bezuspješan  i za muslimansko hegemonističku  politiku beskoristan i teško ostvarljiv cilj. Političko pokoravanje drugih naroda ima smisla jedino ukoliko  donosi konkretnu ekonomsku  odnosno financijusu korist. I to je najjači motiv svih muslimanskih stranaka da pod krinkom jačanja države BiH ostvare političku prevlast najprije u Federaciji BiH, nad Hrvatima jer su oni malobrojniji, a onda i u cijeloj BiH.          lza inzistiranja na održavanju ovakvo ustrojene F BiH u kojoj su pravilima PIP predstavnici većine hrvatskog naroda izgubili vlast u Domu naroda posljednjem uporištu za spriječavanje majorizacije –ktije se tipična nekolonijalna politika. Takvu tezu lako potvrđuje i površinom anačiza ubiranja i raspodjele zajedničkog novca.Planirani prihod Proračuna F BIH u prošloj godini iznosio 866 milijuna KM dok je planirani rashod u iznosu 940 milijuna.Deficit od 71 mil. KM bilo je predviđeno da pokriju međunarodne financiske institucije. Iako je do oprciznih podataka teško doći prema procijeni stručnjaka Hrvati mada brojčano trostruko manji narod kroz carine i poreze na promet proizvoda i usluga sudjelovali s više od 50% u prihodnoj strani federalnog proračuna dok su na rashodnoj strani dobijali jednu trećinu zajd'edničkog kolača.Na taj način hrvatski porezni o9bveznici umjesto financiranja svojih potreba i ulaganja u  razvitak svog područja i bolji standard,gospodarski i u svakom drugom pogledu stagniraju financirajući tuđa manje razvijena područja F BIH iz čije su vlasti da apsurd bude veći sada i potpuno isključeni.Očevidno je što Hrvati dobijaju i u financiskom smislu u F BIH.Kakva će biti financiska pozicija Hrvata kada se ostvari Hrvatska republika u BiH Za razliku od onih koji tvrde da bi Hrvatska republika u BIH bila financiski neodržljiva već i površne kalkulacije govore suprotno. Ukoliko bi prihodi poreznih odveznika s većinskim hrvatskih prostora umjesto u federalnu kasu išli u proračun Hrvatske republike kao i dio ovlasti s većinskim hrvatskim  županija zajedno s dijelom prihoda također bili usmjereni u blagajni+u trećeg entiteta taj bi iznos dosezao oko dvije trećine sadašnjeg federalnog proračuna. Pretpostavimo da bi se stopa naplate državnih dažbina s posto­jećih 50 posto mogla povećati na realnih 80 posto prihod proraču­na Hrvatske republike mogao bi biti veći od sadašnjeg federalnog proračuna i premašivati iznos od milijardu KM. Drugim riječima Hrvati bi svoj novac trošili za svo­je zajedničke potrebe a njihova fi­nancijska moć u Hrvatskoj repub­lici bila bi utrostručena. Korisnici proračunskih sredstava, građani Hrvatske republike, imali bi naime tri puta veća primanja nego što imaju uFederaciji BiH. Što bi se dogodilo Muslimani­ma,sasvim sigurno nemogućnost da žive od tuđeg novca i vrlo izv­jesno - pad standarda. No, to je njihov problem.   BiH 2001, kao SFRJ 1991. Stoga borbu za hrvatsku samostalnost u BiH i instucionalnu zašti­tu  hrvatske suverenosti ne treba opravda­vati samo zaštitom jezika, pisma, kulture i vjere već i ostvarenjem prava da sami raspolažemo vlastitim ekonomskim potencijal­ima i zarađenim novcem, prava na "hrvatsku lisnicu u hrvatskomdžepu". Jednako kao što protivljenja uspostavi BiH u kojoi Hrvati bili ravnopravni s drugim ili nedaj bože imali svoju republiku unutar BiH netreba objašnjavati očuvanjem demokracije i mulitetničnosti već održavanjem neokolonijalnog federalnog mehanizma koji omogućuje da se može "begovski živjeti"od tuđeg rada i s tuđim novcem. Zar se i SRJ Jugoslavija raspala jer je počivala na istom modelu kao današnja Bosna i Hercegovina.   Aluminij najuspješnija tvrtka u BiH Sarajevski mediji učestalo se  obrušavaju na mr. Miju Brajkovića, generalnog di­rektora mostarskog Alu­minija. Često izmišljaju podmećući mu i ono što on nije rekao. Medu­tim, njihovi novinari katkada se moraju ugristi i za vlastiti jezik pa priznati Brajkovićev izuzetan rad i stručnost te vodstva Aluminija. Pišući o privrednim kretanjima u Federaciji BiH Dnevni avaz u si­ječnju 2001, godine, govoreći o katastrofalnom stanju BiH privrede ističe se jedino Aluminij d.d. Mostar. O tome novinar E. Plečić piše: "Jedino gdje se bilježi rast jesu sirovinsko-energetske grane, vađenje ugljena 14 posto, proizvodn­ja električne energije 10 posto. Zah­valjujući Aluminiju d.d. Mostar, proizvodnja aluminija uvjerljivo je najbolja industrija u Federaciji, na koju otpada četvrtina federalnog izvoza od 1,3 milijarde maraka za 11 mjeseci 2000. godine". Pred ovakvim uspjehom Alu­minija d.d. nitko normalan ne može ostati hladan. A mr. Mijo Brajković je gospodarstvenik svjetskog ugle­da, što su nam potvrdili bankari i privrednici Europe i Amerike. Koja je to tvrtka u BiH, pa i Republici Hrvatskoj, u 2000. godini zabilježila izvoz u visini 330 milijuna DEM, ili 26 posto ukupnog izvoza cjele države. Prava je hipokrizija Brajkovića ne proglasiti menadžerom godine u Federaciji BiH. Tu počast u Sara­jevu su namijenili politički podob­nim gospodarstvenicima medu ko­jima su i oni kojima je samo tjedan dana kasnije na vrata pokucala policija.

piši mi ..

Free JavaScripts provided by The JavaScript Source