Preambula

Na temelju poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
Predani miru, toleranciji i pomirenju,
Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pravični postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose u pluralističkom društvu,
U želji da promiču opće blagostanje i gospodarski razvitak kroz zaštitu privatne svojine i promicanje tržisnog gospodarstva,
Rukovođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine sukladno medjunarodnom pravu,
Odlucni da osiguraju puno postivanje medjunarodnog humanitarnog prava,
Nadahnuti Opcom deklaracijom o ljudskim pravima, međunarodnim paktovima o civilnim i političkim pravima, odnosno o gospodarskim , socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjećajući na Temeljna načela usaglašena u Genevi 8. rujna 1995. i u New Yorku 26. rujna 1995.,

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi /zajedno sa ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:

Clanak I
Bosna i Hercegovina

1. Kontinuitet

Republika Bosna i Hercegovina, ciji je oficijelni naslov od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po medjunarodnom pravu kao drzava, sa svojim unutarnjim ustrojem izmijenjenim kako je to predvidjeno ovim Ustavom , sa svojim sadasnjim medjunarodno priznatim granicama.Ona ostaje clanica Ujedinjenih naroda , kao i u drugim medjunarodnim ustanovama.

2. Demokratska nacela

Bosna i Hercegovina je demokratska drzava, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora.

3. Sastav

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti").

4. Kretanje roba, usluga, kapitala i osoba

Sloboda kretanja postoji po cijeloj Bosni i Hercegovini . Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala po cijeloj Bosni i Hercegovini. Ni jedan entitet nece postavljati bilo kakve kontrole na granici izmedju entiteta.

5. Glavni grad

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

6. Simboli

Bosna i Hercegovina ce imati one simbole za koje odluci njezina Parlamentarna skupstina, a odobri ih Predsjednistvo.

7. Drzavljanstvo

Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine , koje uredjuje parlamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog entiteta, koje uredjuje svaki entitet, pod uvjetom da:

(a) Svi drzavljani nekog entiteta su, samim tim, drzavljani Bosne i Hercegovine.
(b) Ni jedna osoba ne moze samovoljno biti lisena drzavljanstva Bosne i Hercegovine , ili drzavljanstva entiteta, ili na drugi drugi nacin ostavljena bez drzavljanstva. Nitko ne moze biti lisen drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg razloga kao sto su spol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drustveno podrijetlo , vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina. rodjenje ili drugi status.
(c) Sve osobe koje su bile drzavljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava , drzavljani su Bosne i Hercegovine. Drzavljanstvo osoba koje su naturalizirane poslije 6. travnja 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava , uredit ce Parlamentaran skupstina.
(d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati drzavljanstvo neke druge drzave, pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum izmedju Bosne i hercegovine i te drzave kojim se to pitanje uredjuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupstina sukladno clanku IV, stavak 4, tocka (d). Osobe sa dvojnim drzavljanstvom mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog prebivanja.
(e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uziva zastitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet moze izdavati putovnice Bosne i Hercegovine svojim drzavljanima , na nacin kako to uredi Parlamentarna skupstina . Bosna i Hercegovina moze izdavati putovnice i onim drzavljanima kojima neki entitet nije izdao putovnicu. Postojat ce sredisnji registar svih putovnica izdanih od strane entiteta i Bosne i Hercegovine.

Clanak II
Ljudska prava i temeljne slobode

1. Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat ce najvisi stupanj medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kako to predvidja Aneks 6 Opceg okvirnog sporazuma.

2. Medjunarodni standardi

U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

3. Popis prava

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog clanka , stavak 2 sto ukljucuje :

(a) Pravo na zivot.
(b) Pravo osobe da ne bude podrvgnuta mucenju ili nehumanom ili ponizavajucem postupanju ili kazni.
(c) Pravo osobe da ne bude drzana u ropstvu ili potcinjenosti ili da ne obnasa prisilan ili obvezatan rad.
(d) Pravo na slobodu i sigurnost osobe.
(e) Pravo na pravicno saslusanje i gradjanskim i krivicnim stvarima i druga prava vezana za krivicene postupke.
(f) Pravo na privatni i obiteljski zivot, dom i dopisivanje.
(g) Slobodu misljenja, savjesti i vjere.
(h) Slobodu izrazavanja.
(i) Slobodu mirnog okuoljanja i slobodu udruzivanja.
(j) Pravo na zenidbu i udadbu, te osnivanje obitelji.
(k) Pravo na imovinu.
(l) Pravo na obrazovanje.
(m) Pravo na slobodu kretanja i prebivanja.

4. Nediskriminacija

Uzivanje prava i sloboda predvidjenih ovim clankom ili u medjunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao sto je spol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drustveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rodjenje ili drugi status.

5. Izbjeglice i raseljene osobe

Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7 Opceg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili liseni tijekom neprijateljstava od 1991. godine i da im se dadne naknada za svu takvu imovinu koja im se moze vratiti. Sve obveze ili izjave vezane za takvu imovinu , a koje su date pod prisilom, nistavne su.

6. Provedba

Bosna i Hercegovina , i svi sudovi, uredi, drzavni organi, i tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat ce i postivati ljudska pravq i temeljne slobode navedene u stavku 2.

7. Medjunarodni sporazumi

Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana ugovornica u medjunarodnim sporazumima popisanim u Aneksu I ovom Ustavu.

8. Suradnja

Sve nadlezne vlasti u Bosni i Hercegovini suradjivat ce sa , i omoguciti neogranicen pristup: svim medjunarodnim mehanizmima za pracenje ljudskih prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu ; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim medjunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovom Ustavu; Medjunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju ( a posebice ce sse pokoravati nalozima izdanim temeljem clanka 29. Statuta tog suda); i svim drugim organizacijama ovlastenim od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda s mandatom koji je u svezi sa ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.

Clanak III
Nadleznosti i odnosi izmedju institucija Bosne i Hercegovine i entiteta

1. Nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine Slijedeci poslovi su u nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine:

a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika kako je to predvidjeno clankom 7.
e) Financiranje institucija i medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donosenje propisa o tome.
g) Provodenje medjunarodnih i medjuentitetskih krivicnopravnih propisa, ukljucujuci i odnose s Interpolom.
h) Postavljanje i rad zajednickih i medjunarodnih komunikacijskih uredjaja.
i) Donosenje propisa o transportu medju entitetima.
j) Kontrola zracnog prometa.

2. Nadleznost entiteta

(a) Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim drzavama , sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
(b) Svaki entitet ce pruzati svu potrebitu pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla izvrsavati medjunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim da ce za financijske obveze koje je stvorio jedan entitet bez suglasnosti drugog, prije izbor Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine , biti odgovoran taj entitet, osim u onoj mjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak clanstvaBosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
(c) Entiteti ce ispuniti ssve uvjete za sigurnost i zastitu osoba u podrucjima pod njihovom nadleznoscu odrzavanjem civilnih ustanova za provedbu pravnih propisa, koje ce djelovati sukladno medjunarodno priznatim standardima i uz postivanje medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u clanku II, i poduzimanjem drugih podesnih mjera.
(d) Svaki entitet moze takodjer sklapati sporazume s drzavama i medjunarodnim organizacijama uz suglasnost Parlamentarne skupstine. Parlamentarna skupstina moze zakonom urediti da takva suglasnost, za odredjene vrste sporazuma , nije potrebita.

3. Pravni sustav i nadleznosti entiteta i institucija

(a) Sve vladine funkcije i ovlasti , koje po ovom Ustavu nisu izricito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima.
(b) Entiteti i sve njihove nize jedinice u potpunosti ce se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu , kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opca nacela medjunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta.

4. Koordinacija

Predsjednistvo moze odluciti da potpomogne koordinaciju medju entitetima u stvarima koje prema ovome Ustavu nisu u nadleznosti Bosne i Hercegovine, osim ako su neki entitet tome usprotivi u bilo kojem konkretnom slucaju.

5. Dodatne nadleznosti

(a) Bosna i Hercegovina ce preuzeti nadleznost za one poslove o kojima se entiteti suglase; koji su predvidjeni u Aneksima 5-8 Opceg okvirnog sporazuma, ili koji su potrebiti za ocuvanje suvereniteta, teritorijalnog integirteta, politicke neovisnosti i medjunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadleznosti izmedju institucija Bosne i Hercegovine. Mogu se po potrebi osnovati i dodatne institucije za obavljanje takovih nadleznosti.
(b) Tijekom sest mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce zapoceti pregovore s ciljem ukljucivanja u nadleznost institucija Bosne i Hercegovine i drugih poslova, ukljucujuci i koristenje energetskih resursa i zajednicke gospodarske projekte.

Clanak IV
Parlamentarna skupstina

Parlamentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda i zastupnicki dom.

1. Dom naroda

Dom naroda sastoji se od 15 delegata , od kojih su dvije trecine iz Federacije (ukljucujuci pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike Srpske (pet Srba).

(a) Nomionirane hrvatske i bosnjacke delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delegati Doma naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupstina Republike srpske.
(b) Devet clanova Doma naroda cine kvorim, s tim da su nazocna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

2. Zastupnicki dom

Zastupnicki dom se sastoji od 42 clana, od kojih su dvije trecine izabrane s teritorija Federacije, a jedna trecina s teritorije Republike Srpske.

(a) Clanovi Zastupnickog doma biraju se izravno iz njihovih entiteta ssukladno izbornom zakonu koji treba donijeti Parlamentarna skupstina. prvi izbor ce se, protivno tome, odrzati sukladno Aneksu 3 Opceg okvirnog sporazma.
(b) Kvorum cini vecina clanova izabranih u Zastupnicki dom.

3. Postupak

(a) I jedan i drugi dom sazvat ce se u sarajevu najkasnije 30 dana po njihovom izboru.
(b) Svaki ce dom vecinom glasova donijeti svoj poslovnik i od svojih clanova izabrati jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, od kojih ce jedan bit predsjedavajuci, a druga dvojica dopredsjedavajuci , ss tim da se ove funkcije rotiraju imjedju ove tri izabrane osobe.
(c) Za donosenje svih zakona bit ce potrebna suglasnot oba doma.
(d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom glasova nazocnih clanova koji su glasovali . Delegati i clanovi ce uloziti maksimalne napore kako bi ta vecina ukljucivala barem jednu trecinu glasova delegata ili clanova s teritorija svakog entiteta. Ako vecina glasova ne ukljucuje po jednu trecinu glasova delegata ili clanova s teritorija svakog entiteta , predsjedavajuci i dopredsjedavajuci sastat ce se kao komisija i pokusati ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako ovi napori ne uspiju, odluke ce se usvajati vecinom onih koji su nazocni i koji glasuju, pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine ili vise delegata ili clanova iz jednog ili drugog entiteta.
(e) Neka se predlozena odluka Parlamentarne skupstine moze prioglasiti stetnom po vitalne interese bosnjackog, hrvatskog ili srpskog naroda vecinom glasova bosnjackih, hrvatskih , odnosno srpskih delelgata izabranih sukladno stavku 1., tocka (a). Za takvu ce predlozenu odluku u Domu naroda biti potrebita suglasnost vecine bosnjackih, vecine hrvatskih i vecine srpskih delegata koji su nazocni i koji glasuju.
(f) U slucaju protivljenja vecine bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata pozivanju na tocku (e) , predsjdavajuci Doma naroda odmah ce sazvati Zajednicku komisiju sastavljenu od tri delegata, od kojih su po jednog izabrali bosnjacki, hrvatski i srpski delegati, u svrhu rjesenja spornog pitanja. Ako Komisija u roku od pet dana ne uspije to pitanje rijesiti , predmet ce se uputiti Ustavnom sudu koji ce ga po hitnom postupku ispitati da vidi ima li postupovnih nepravilnosti.
(g) Dom naroda moze se raspustiti odlukom Predsjednistvas ili samog Doma, pod uvjetom da odluku Doma o raspustanju izglasuje vecina koja ukljucuje vecinu delegata iz barem dva baroda: Bosnjaka, Hrvata ili Srba. Medjutim, Dom naroda iz prvog saziva nakon stupanja na snagu ovog Ustava ne moze se raspustiti.
(h) Odluke Parlamentarne skupstine ne mogu stuptiti na snagu prije njihova objavljivanja.
(i) Oba doma ce u potpunosti objavljivati zapisnik sa svojih rasprava i javno voditi svoje rasprave osim u izuzetnim okolnostima, sukladno svojim poslovnicima.
(j) Delegati i clanovi nece krivicno ili gradjanskopravno odgovarati za djela pocinjena u okviru njihovih duznosti u Parlamentarnoj skupstini.

4. Ovlasti

Parlamentarna skupstina je nadlezna za:

(a) Donosenje zakona potrebitih za provedbu odluka Predsjednistva ili za izvrsavanje odgovornosti Skupstine po ovome Ustavu.
(b) Odlucivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za podmirivanje medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(c) Odobravanje proracuna za institucije Bosne I Hercegovine.
(d) Odlucivanju o davanju suglasnosti na ratifikaciju ugovora.
(e) Ostale stvari potrebite za izvrsavanje njezinih duznosti ili one koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

Clanak V
Predsjednistvo

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran sa teritorija Federacije, i jednog Srbina , izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.

1. Izbor i trajanje mandata

(a) Clanovi Predsjednistva biraju se izravno u svakom entitetu (tako da svaki glasac glasuje za popunjavanje jednog mjesta u Predsjenistvu), sukladno izbornom zakonu kojeg donosi Parlamentarna skupstina. Prvi ce se izbori, protivno tome, odrzati sukladno Aneksu 3 Opceg okvirnog sporazuma. Svako upraznjeno mjesto u Predsjednistvu popunjavat ce se iz doticnog entiteta, sukladno uakonu kojeg ce usvojiti Parlamentarna skupstina.
(b) Mandat clanova Predsjednistva izabranih na prvim izborima trajat ce dvije godine; dok ce mandat buducih clanova trajati cetiri godine. Clanovi ce imati pravo biti birani na jos jedan uzastopni mandat, slijedom kojeg naredne cetiri godine nece imati pravo biti birani.

2. Postupak

(a) Predsjednistvo ce donijeti svoj poslovnih o radu kojim ce se predvidjeti adekvatno obavjestavanje o sazivanju svih sjednica Predsjednistva.
(b) Clanovi Predsjednistva ce izmedju sebe izabrati predsjedavajuceg. Za prvi mandat Predsjednistva predsjedavajuci ce biti clan koji je dobio najveci brog glasova. Nakon toga nacin biranja predsjedavajuceg , rotacijom ili drugcije, odredit ce Parlamentarna skupstina , sukladno clanku IV, stavak 3.
(c) Predsjednistvo ce nastojati da sve odluke Predsjednistva donosi konsenzusom (tj. one koje se ticu pitanja koja proizilaze iz clanka V (3) tocke (a) do (e). Medjutim, te odluke , pod uvjetima iz tocke (d) ovog stavka , mogu donijeti samo dva clana ako propadnu svi napori da se postigne konsenzus,
(d) Clan Predsjednistva koji je glasovao protiv neke odluke Predsjednistva moze dati izjavu da je ta odluka stetna po vitalne interese entiteta za teritorij na kojem je izabran, a sve u roku od tri dana nakon usvajanja te odluke. Takova ce se odluka odmah podnijeti Narodnoj skupstini Republike Srpske, ako je izjavu dao clan s tog teritorija, odnosno bosnjackim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je izjavu dao bosnjacki clan, ili hrvatskim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je izjavu dao hrvatski clan. Ako je izjava potvrdjena dvotrecinskom vecinom delegata u roku od deset dana od njezina podnosenja, sporna odluka Predsjednistva nece stupti na snagu.

3. Ovlasti Predsjednistvo je nadlezno za:

(a) Vodjenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
(b) Imenovanje veleposlanika i drugih medjunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, s tim da ih se s teritorija Federacije ne moze izabrati vise od dvije trecine.
(c) Zastupanje Bosne i Hercegovine u medjunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i trazenje clanstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije clan.
(d) Vodjenje pregovora o sklapanju medjunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupstine, ratificiranje takovih ugovora.
(e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne skupstine.
(f) Predlaganje , na preporuku Savjeta ministara, godisnjeg proracuna Parlamentarnoj skupstini.
(g) Podnosenje izvjesca na zahtje, ali najmanje jedanput godisnje, Parlamentarnojh skupstini o izdacima Predsjednistva.
(h) Kooridniranje , po potrebi, sa medjunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
(i) Obavljanje i drugih funkcija potrebitih za izvrsavanje njegovih duznosti koje mu dodijeli Parlamentarna skupstina ili na koje pristanu entiteti.

4. Vijece ministara

Predsjednistvo ce imenovati predsjedavajuceg Vijeca ministara koji ce preuzeti duznosti naknpotvrde od strane Zastupnickog doma . Predsjedavajuci ce imenovati ministra vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre po potrebi, a koji ce stupiti na duznost po potvrdi Zastupnickog doma.
(a) Predsjedavajuci i ministri zajedno cine Vijece ministara s obvezom provodjenja politike o odluka Bosne i Hercegovine u oblastima navedenim u clanku III, stavak 1,4 i 5, i podnosenja izjesca Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuci barem jedno izvjesce godisnje o izdacima Bosne i Hercegovine).
(b)S teritorija Federacije ne moze se imenovati vise od dvije trecine svih ministara. Predsjedavajuci ce takodjer imenovati i zamjenika ministara (koji nece biti iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri), a koji ce stupiti na duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma.
(c) Vijece ministara duzno je dati ostavku ako mu u bilo koje vrijeme Parlamentarna skupstina izglasuje nepovjerenje.

5. Stalni komitet

(a) Svaki ce clan Predsjednistva , po sluzbenoj duznosti , imati ovlasti civilnog zapovjednika oruzanih snaga. Ni jedan entitet ne smije prijetiti silom ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a ni pod kakvim okolnostima ne smiju oruzane snage jednog entiteta uci ili boraviti na teritoriju drugog entiteta bez odobrenja vlade ovog drugog entiteta i Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce djelovati sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
(b) Clanovi Predsjednistva izabrat ce Stalni komitet za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi Predsjednistva ujedno su i clanovi Stalnog komiteta.

Clanak VI
Ustavni sud

1. Sastav

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet clanova.

(a) Cetiri clana bira Zastupnicki dom Federacije, a dva clana Skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana izabrat ce predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon dogovora s Predsjednistvom.
(b) Suci ce biti istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takovom kvalifikacijom moze biti sudac Ustavnog suda. Suci koje izabere predsjednik Europskog suda za ljudska prava ne mogu biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drzave.
(c) Mandat prvoimenovanih sudaca bit ce pet godina, osim ako prije ne daju ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca. Prvoimenovani suci nemaju pravo biti ponovo imenovani. Svi kasnije imenovani suci obnasat ce svoju duznost do dobi od 70 godina ukoliko prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca.
(d) Za imenovanje sudaca nakon pet godina od prvog imenovanja, parlamentarna skupstina moze zakonom utvrditi drigaciji nacin izbora trojice sudaca koje bira Predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

2. Postupak

(a) Vecina clanova Suda cini kvorum.
(b) Sud ce donijeti svoj poslovnik o radu vecinom glasova svojih clanova. Sud ce voditi javne rasprave, a svojr odluke ce obrazlagati i objavljivati.

3. Nadleznost

Ustavni sud ce podrzavati ovaj Ustav.
(a) Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost odlucivanja o svim sporovima koji proisteknu izu ovog Ustava izmedju entiteta, ili izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili izmedju institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci , ali ne orgranicavajuci se na to:
- Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelene odnose sa susjednom drzavom sukladna ovom Ustavu, ukljucujuci i odredbe koje se ticu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
- Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu. Spor moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsjedavajuci Vijeca ministara, predsjedavajuci ili dopredsjedavajuci jednog od domova Parlamentarne skupstine; jedna cetvritna clanova/delegata jednog od domova Parlamentarne skupstine, ili jedna cetvrtina jednog od domova Parlamentarne skupstine, ili jedna cetvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta.

(b) Ustavni sud takodjer ima prizivnu nadleznost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
(c) Ustavni sud ce imati nadleznosti za pitanja koja mu podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovini , a koja se ticu toga je li neki zakon o cijopj valjanosti ovisi njegova odluka sukladan ovom Ustavu, s Europskom konvencijom za ljudska prava i temeljne slobode i njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili koja se ticu postojanja ili djelokruga nekog opceg pravila medjunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konacne i obvezujuce.

Clanak VII
Centralna banka

Centralana banka Bosne i Hercegovine je jedina vlast za izdavanje valute i za monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.

1. Nadleznosti Centralne banke odredit ce Parlamentarna skupstina. Izuzetno, tijekom prvih sest godina po stupanju na snagu ovog Ustava, ona ne moze davati kredite pravljenjem novca, djelujuci u tom pogledu kao valutni odbor; nakon kojeg perioda joj Parlamentarna skupstina moze dodijeliti te ovlasti.
2. Prvi Upravno odobr centralne banke sastojat ce se od Guvernera kojeg ce postaviti Medjunarodni monetarni fond, nakon dogovora s Predsjednistvom, i tri clana koje postavlja Predsjednistvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak, jedan Hrvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa mandatom od sest godina. Guverner, koji nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine ili neke od susjednih zemalja, moze imati odlucujuci glas u Upravnom odboru u slucaju nerijesenog ishoda glasovanja.
3. Nakon toga, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat ce se od pet osoba koje imenuje Predsjednistvo na period od sest godina . Odbor ce izmedju svojih clanova izabrati Guvernera na period od sest godina.

Clanak VIII
Financije

1. Na prijedlog Predsjednistva Parlamentarne skupstine ce se svake godine usvajati proracun koji ce pokrivati izdatke potrebite za izvršavanje odgovornosti institucija Bosne i Hercegovine i za ispunjenje mjedjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
2. Ako se takav proracun ne usvoji pravodobno, koristit ce se proiracun iz prethodne godine na privremenoj osnovi.
3. Federacija ce osigurati dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu sredstava potrebnih za proracun, osim ukoliko se sredstva prikupljaju na nacin koji je utvrdila Parlamentarna skupstina.

Clanak IX
Opce odredbe

1. Ni jedna osoba koja izdrzava kaznu izrecenu od strane Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju , i ni jedna osoba koja je pod optuzbom Suda i koja se oglusila o poziv da se pojavi pred Sudom, ne moze se kandidirati, niti moze obnasati nikakvu naimenovanu , izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za osobe koje obnasaju sluzbu u institucijama Bosne i Hercegovine ne moze se smanjivati tijekom mandata obnasatelja sluzbe.
3. Duznosnici postavljeni na polozaje u institucijama Bosne i Hercegovine odrazavat ce opci sastav naroda Bosne i Hercegovine.

Clanak X
Izmjene i dopune

1. Postupak za izmjene i dopune

Izmjene i dopune ovog Ustava mogu se vrsiti odlukom Parlamentarne skupstine donesenom dvotrecinskom vecinom nazocnih delegata koji su glasovali u Zastupnickom domu.

2.Ljudska prava i temeljne slobode

Ni jedna izmjena ili dopuna ovog Ustava ne moze dokinuti lili umanjiti ni jedno od prava i sloboda navedenih u clanku II ovog Ustava ili izmijeniti ovaj stavak.

Clanak XI
Prijelazne odredbe

Prijelazne odredbe koje se ticu javnih sluzbi, pravnih i drugih pitanja izlozene su u Aneksu II ovome Ustavu.

Clanak XII
Stupanje na snagu

1. Ovaj Ustav ce stupitn na snagu nakon potpisivanja Opceg okvirnog sporazuma kao ustavni akt koji zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republikr Bosne i Hercegovine.

2.U roku od tri mjeseca stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti ce izvrsiti izmjene svojih ustava kako bi ih usuglasili s ovim Ustavom, sukladno clanku III, stavak 3, tocka (b).

Aneks I
Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ce se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida ( 1948)
2. Zenevskae konvencije I-IV o zastiti zrtava rata ( 1949) i Dopunski protokoli I-II (1977)
3. Konevecija koja se odnosi na status izbjeglica ( 1951) i Protokol (1966)
4. Konvencija o drzavljanstvu udatih zena (1957)
5. Konvencija o smanjivanju broja osoba bez drzavljanstva ( 1961)
6. Medunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminicaije (1965)
7. Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima (1966) i Opcioni protokoli ( 1966 i 1989)
8. Medunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema zenama (1979)
10. Konvencija protiv mucenja i drugog nehumanog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja ( 1987)
11. Europska konvencija o sprecavanju mucenja i nehumanog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznajavanja (1987)
12. Konvecija o pravima djeteta (1989)
13. Medunarodna konvencija o zastiti prava svih radnika migranata i clanova njihovih obitelji (1990)
14. Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)
15. Okvirna konvencija o zastiti nacionalnih manjina (1994)

Aneks II
Prijelazne odredbe

1. Zajednicka privremena komisija

(a) Strane ovim osnivaju Zajednicku privremenu komisiju s mandatom da raspravlja prakticna pitanja vezana za provedbu Ustava Bosne i Hercegovine i Opceg okvirnog sporazuma i njegovih Aneksa, i da daje preporuke i prijedloge.
(b) Zajednicka privremena komisija sastojat ce se od cetiri osobe iz Federacije, tri osobe iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.
(c) Sjednicama komisije predsjedavat ce Visoki predstavnik ili osoba koju on odredi.

2. Kontinuitet pravnih propisa

Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na tritoriju Bosne i Hercegovine kad ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadlezno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugacije.

3. Sudski i administarstvni postupci

Svi postupci pred sudovima ili upravnim tijelima, koji budu djelovali na teritoriju Bosne i Hercegovine u terenutku kada Ustav stupi na sngu, nastavit ce se pred istima ili ce biti preneseni na druge sudove ili tijela u Bosni i Hercegovini, sukladno zakonima koji odreduju nadleznost takovih sluzbi.

4. Drzavni organi

Vladini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hecegovine radit ce sukladno vazecim propisima dok ovi ne budu izmjenjeni novim sporazumom ili zakonom.

5. Ugovori Svi ugovori koje je ratificirala Republika Bosna i Hercegovina izmedu 1.sijecnja 1992.godine i stupanja na snagu ovog Ustava predocit ce se clanovima Predsjednistva u roku od 15 dana po stupanju na duznost; svaki takav ugovor koji se ne predoci, bit ce ponisten. U roku od sest mjeseci nakon prvog saziva Parlamentarne skupstine, na zahtjev bili kojeg clana Predsjednistva , Parlamentarna skupstina ce razmotriti hoce li ponistiti jos koji takav ugovor.

Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine

Republika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 Opceg okvirnog sporazuma.
Za Republiku Bosnu i Hercegovinu Muhamed Sacirbegovic

Izjava u ime Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitutivnih naroda i gradana, odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 Opceg okvirnog sporazuma.
Za Federaciju Bosne i Hercegovine Kresimir Zubak

Izjava u ime Republike Srpske

Republika Srpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 opceg okvirnog sporazuma
Za Republiku Srpsku Nikola Koljevic